Prijava
TERMINATORI

TERMINATORI

Poruka pape Franje Urbi et Orbi

Nemoj nikada misliti da je borba koju ovdje dolje vodiš beskorisna

Vatikan srijeda, 20. rujna 2017. g. Papa se obratio vjernicima sa ti da im dade ohrabrenje:
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Današnja kateheza ima temu “odgajanje u nadi”. Stoga ću se izravno obraćati s “ti”, zamišljajući razgovor odgojitelja i oca s mladićem ili bilo kojom osobom otvorenom za učenje.
Promisli, tamo gdje te je Bog zasijao, nadaj se! Uvijek se nadaj. Nemoj se predavati noći: sjeti se da prvi neprijatelj kojega nam je svladati, nije izvan tebe, nego unutar. Zato ne daj prostora gorkim, mračnim mislima. Ovaj svijet je prvo čudo koje je Bog učinio i da je Bog stavio u naše ruke milost novih čudesa. Vjera i nada idu zajedno.
Vjeruj u postojanje najviših i najljepših istina. Pouzdaj se u Boga Stvoritelja, u Duhu Svetom koji sve pokreće prema dobru, u zagrljaju Krista koji čeka svakoga čovjeka na kraju njegova života; vjeruj On te čeka. Svijet napreduje zahvaljujući mnogim ljudima koji su otvorili pukotine (‘probili led’), koji su gradili mostove, koji su sanjali i vjerovali; čak i kada su oko sebe čuli riječi ismijavanja.
Nemoj nikada misliti da je borba koju ovdje dolje vodiš, potpuno beskorisna. Na kraju postojanja ne čeka nas brodolom: u nama pulsira sjeme apsolutnoga. Bog ne razočarava: ako je u naša srca položio nadu, ne želi je utrnuti neprestanom frustracijom. Sve je rođeno da cvjeta u vječnom proljeću. I nas je Bog stvorio da cvjetamo. Sjećam se dijaloga kad je hrast od badema zatražio da mu priča o Bogu, a badem procvjeta.
Gdje god bio, gradi! Ako si na zemlji, ustani! Nikad ne ostani ležati; ustani, dopusti da ti pomognu da se osoviš na noge. Ako sjediš, zaputi se! Ako te paralizira dosada, izagnaj je dobrim djelima! Ako se osjećaš prazan ili ​​obeshrabren, zamoli da Duh Sveti ispuni tvoje ništa.
Izgrađuj mir među ljudima i ne slušaj glas onoga koji sije mržnju i podjele. Ne slušaj te glasove. Ljudska bića, ukoliko različita među sobom, stvorena su da žive zajedno. U protivnostima, strpljivo: jednoga dana ćeš otkriti da je svatko u posjedu djelića istine.
Voli osobe. Ljubi ih jednu po jednu. Poštuj svačiji put, bio prav ili težak, jer svatko ima svoju priču. I svatko od nas ima svoju priču. Svako dijete koje se rodi je obećanje života koji se još jednom pokazuje jačim od smrti. Svaka ljubav koja se javlja je jedna moć za preobrazbu koja teži sreći.
Isus nam je dao svjetlo koje svijetli u tami: brani ga, štiti ga. Ta jedina svijeća najveće je bogatstvo povjereno tvom životu.
Iznad svega sanjaj! Ne boj se sanjati. Sanjaj! Sanjaj svijet koji se još ne vidi, ali koji zasigurno dolazi. Nada vjeruje u postojanje stvaranja koja se proteže do svoga konačnog ispunjenja, kada će Bog biti sve u svemu. Ljudi obdareni maštom poklonili su čovjeku znanstvena i tehnološka otkrića. Izbrazdali su oceane i stupili u zemlje kojima nitko nikada nije kročio. Ljudi koji su gajili nade također su i oni koji su nadvladali ropstvo i na ovu zemlju donijeli bolje životne uvjete. Misli na te ljude.
Budi odgovoran za ovaj svijet i za život svakoga čovjeka. Misli na to kako je svaka nepravda prema siromahu otvorena rana, koja umanjuje i tvoje dostojanstvo. Život ne prestaje tvojom smrću, i u ovom će svijetu doći i drugi naraštaji koji će uslijediti nakon tvoga, i mnogi drugi nakon njih.
Svaki dan od Boga zatraži dar hrabrosti. Sjeti se da je Isus pobijedio strah za nas: On je za nas pobijedio strah! Naš najljući neprijatelj ne može ništa protiv vjere. A kad se u životu nađeš zastrašen nekim teškoćama, sjeti se da ne živiš samo za sebe.
U Krštenju je tvoj život već uronjen u otajstvo Trojstva, a ti pripadaš Isusu. I ako te jednoga dana obuzme strah, ili pomisliš da je zlo preveliko da bi se s njim suočio, jednostavno pomisli da u tebi živi Isus. On je taj koji, preko tebe, svojom blagošću želi pokoriti sve čovjekove neprijatelje: grijeh, mržnju, zločin, nasilje; sve naše neprijatelje.
Uvijek imaj hrabrost istine, ali sjeti se: nisi ni od koga viši. Sjećaj se toga: nisi ni nad kime. Ako bi bio posljednji koji vjeruje u istinu, nemoj se stoga stidjeti ljudskoga društva. Pa, ako bi i živio u tišini pustinjaka, nosi u svom srcu patnju svakog stvorenja. Ti si kršćanin; i u molitvi sve predaj Bogu.
I gaji ideale. Živi za nešto što čovjeka nadilazi. I ako bi ti jednoga dana ti ideali došli na naplatu, ne prestani ih dovoditi u svoje srce. Vjernost sve postiže.
Ako si pogriješio, digni se: ništa nije ljudskije od pogrešaka. I te iste pogreške ne moraju biti tvoj zatvor. Ne budi zatočenik vlastitih grešaka. Sin Božji nije došao radi zdravih, već radi bolesnih: došao je dakle i radi tebe. Ako i dalje budeš griješio, ne boj se, ustani! Znaš li zbog čega? Zbog toga što je Bog tvoj prijatelj.
Ako te obuzme gorčina, čvrsto vjeruj u sve one ljude koji i dalje rade za dobro: u njihovoj se poniznosti krije sjeme novoga svijeta. Druži se s ljudima koji su djetinjeg srca. Uči od njihova oduševljenja i gaji ga [u sebi]. Živi, ljubi, sanjaj, vjeruj i uz Božju milost nikad ne očajavaj.

Više...

IN MEMORIAM MLADEN SCHWARTZ

Mladen Schwartz rodio se je u Zagrebu 1947. godine, u židovskoj obitelji koja se formalno izjašnjavala hrvatskom. Otac Janoš (hebrejski Johanaan) mu je bio partizan i pukovnik JNA koji je od 1948. godine s obitelji živio u Beogradu. Schwartz je u Beogradu odrastao i polazio osnovnu školu i gimnaziju te, kod predstavnika beogradske filijale PRAXIS-usmjerbe, studij filozofije, pedagogije i povijesti umjetnosti, koji je kao jedan od najboljih studenata, okončao diplomiravši opširnom diplomskom radnjom o Anselmovu dokazu Božje opstojnosti. Već kao student surađivao je u novinama i časopisima s političkim i filozofskim prilozima, držao javna predavanja, a nastupao je i na državnoj TV (emisija o Voltaireu). U tisku svoje napise jedno vrijeme potpisivao je pseudonimom Benediktus. Nakon sukoba s vlastima napustio je Jugoslaviju. Jugoslaviju je napustio 7. veljače 1973. godine otišavši u Njemačku, gdje je dobio azil. U njemačkoj je studirao filozofiju na sveučilištima u Freiburgu i Hohenheimu, i uključio se je u redove hrvatske političke emigracije.
Nakon demokratskih promjena 1990. godine vrato se je u domovinu, uključio u Hrvatsku stranku prava i jedno vrijeme uređivao je stranačko glasilo Hrvatsko pravo. Od 1994. do 2003. godine vodio je Novu hrvatsku desnicu (NHD), radikalno desnu političku organizaciju, i bio glavnim urednikom lista Ultimatum!. Nakon objavljene odluke u hrvatskim općilima o raspuštanju Nove Hrvatske Desnice, 2003. godine, koja je ujedno značila, "nakon preko tri desetljeća!", njegovo "povlačenje iz djelatne hrvatske politike i borbe" bavio se je publicističkim radom, objavio je više političko-filozofskih knjiga i nekoliko stotina članaka u tisku. Od 2010. do 2013. godine vodio je internetski blog Schwartze Garde.
Umro je u Zagrebu, nakon duge i teške bolesti 14. rujna 2017. godine.
Političko stajalište
Kao političar i publicist, zastupao je stajalište blisko Konzervativnoj Revoluciji, Novoj Desnici te neofašizmu. Ljevičare u njegovu nastupu osobito je smetala uporaba nacionalističkih sintagmi. Kritizirao je liberalnu parlamentarnu demokraciju, navlastito političke stranke (višestranačje), kao i "civilno društvo". Zagovarao je provođenje nacionalne revolucije te uvođenje radikalne nacionalističke diktature, pri čemu je nastupao i kao apologet fašističke ideologije i prakse, posebice nacionalsocijalizma i ustaštva, niječući holokaust, zbog čega ga se često optuživalo za antisemitizam, unatoč tome što je i sam navodno podrijetlom židov. Svoj politički program on je otvoreno izložio u nizu knjiga i napisa, navlastito u svojim desničarskim novinama Ultimatum!, u 9 točaka:
Državotvorni nacionalizam
Pravednost i solidarnost
Vođa - Elita - Narod
Opća mobilizacija hrvatske desnice, hrvatske vojske i iseljene Hrvatske
Politizacija vojske, militarizacija politike
Rušenje Europske Unije iznutra, sinergijom zdravih snaga u europskim narodima
Novi Narod: uzdizanje hrvatskoga naroda na višu razinu Bitka
Nacionalna revolucija - nacionalna diktatura
Protiv uresnih popravaka; podvlačenje crte. Stvaramo Sve Novo.
Djelatnost
Nakon odlaska iz Jugoslavije 7. veljače 1973. godine i dobivši azil u Njemačkoj Mladen Schwartz uključio se je u redove hrvatske političke emigracije. Tijekom boravka u Njemačkoj surađivao je u konzervativnome dvomjesečniku Criticón (München), Hrvatskoj državi, Danici i inima. Bio je suutemeljiteljem Hrvatskoga lista (Lund-Washington, 1978.-1983.) u kojemu je i pisao.[4] Nakon utrnuća Hrvatskoga lista nastavio je pisati i surađivati u Hrvatskome Tjedniku (Melbourne). Bio je predsjedateljem Židovskoga odbora za Slobodnu Hrvatsku (New York, 1977.-1985.). Nakon toga bio je pročelnikom odjela za politička pitanja i odjela za vanjske veze u Hrvatskome državotvornome pokretu.
Mladen Schwartz održavao je kontakte i suradnju s desničarskim strankama i pojedincima u Europi i svijetu, primjerice s Nationaldemokratische Partei Deutschlands (NPD) u Njemačkoj. Kritizirao je hrvatsku službenu politiku zbog prihvaćanja liberal-demokratske ideologije i prakse te podređenosti zahtjevima međunarodne zajednice, a osuđivao je i američke ratove u Afganistanu i Iraku kao imperijalne pohode usuglašene i s ciljevima cionizma. On je smatrao kako se moramo boriti protiv dekadencije, predviđajući i pripravljajući Novi Eon, novu epohu veličine i duha, i u tome vidio najvažniju zadaću svoju i svojih istomišljenika u naše doba. U svojoj knjizi Što je to - desnica? predlaže fašističku ideju kao sredstvo i poticaj u otporu globalizaciji, demokratizaciji te inim zlima ovoga doba. Na izborima za Hrvatski sabor 2011. godine kandidirao se je u 1. izbornoj jedinici kao 6. na Neovisnoj listi nositelja Hrvaja Mirkovića, no nije izabran u Hrvatski sabor. Na izborima za Europski parlament u Hrvatskoj 2013. godine bio je kandidatom na listi Autohtone – Hrvatske stranke prava, no nije izabran u Europski parlament.

Više...

KOLINDA PLENKOVIĆ UŽARENO POLITIČKO RIVALSTVO

Požari u Dalmaciji i afera oko ostavke.

U katastrofalnom požaru koji je harao Splitskom okolicom i ugrozio grad Split, rasplamsala se politička vatra između predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i premijera Andreja Plenkovića. Kolinda je iz Salzburga otvoreno napala vojsku da je trebala reagirati ranije. Zbog te izjave je ministar obrane Damir Krstičević je ne obavijestivši premijera Plenkovića podnio ostavku.
Premijer je odmah po dolasku u Zagreb sazvao izvanrednu sjednicu vijeća te medijima dao izjavu da ostavku ne prihvaća i da je sve odrađeno po pravilima službe za uzbunjivanje, policije, vatrogasaca i vojske.
Kolinda je imala dobru informaciju tajne službe da se narod u Splitu buni da u pojedinim dijelovima grada im cijeli dan nije nitko došao gasiti požar i da su se snalazili sami bez odgovarajuće opreme i uspjeli zaštititi svoje kuće, ali su mnoge i izgorjele.
Kolinda i Andrej su za vrijeme najžešćeg požara bili na sastancima. Što im je važnije od vlastitog naroda, pa je normalno da su bili skoncentrirani na teme sastanka, a ne probleme naroda.

Obečanja ludom radovanja.

Mediji kažu da se predsjednica Kolinda zaletjela s izjavom, ali baš i nije tako. Kolinda je počela raditi odstupnicu za budućnost i slijedeće izbore. U predizbornoj kampanji za predsjednicu obećala je brdo i doline bogatstva, blagostanja, radnih mjesta i sreće građana. A ništa od toga nije na vidiku.
Premijer Plenković je također u borbi za mjesto predsjednika HDZ-a i premijera obećavao blagostanje i milijarde iz Europske unije. I jedno i drugo obećanje je ostalo mrtvo slovo na papiru.
Umirovljenici skupljaju boce, mladi i radno sposobni odlaze u inozemstvo, natalitet je opasno nisko pao, a mortalitet je trostruko veći.

Hrvatskih građana danas ima svega 3.750.000.

Prema našoj procjeni u zadnjih pet godina iz Hrvatske se odselilo oko 500.000 građana tako nas danas ima svega 3.750.000 građana, što zdušno iskorištava statistika. Jer se vrlo mali broj građana odjavljuje i statističari trljaju ruke i prikazuju odličnu sliku zemlje koja je u debelom Dužničkom ropstvu. Očiti je primjer broja nezaposlenih koji je s 22% pao na 11%. To je upravo tih 500 tisuća.
Analizirajuću svoju budčnot , Kolinda je već ranije pikirala na mjesto predsjednika HDZ-a za vrijeme predsjednika Tomislava Karamarka, ali joj to nije uspjelo pa su joj iz NATO-a pomogli da se kandidira za predsjednicu države, tu joj Karamarko javno nije mogao mnogo odmoći u takvoj konstelaciji.
Kolinda je zbog toga što je u kampanji preuzela kompletnu retoriku ekonomskog projekta Pokreta ZAJEDNO vrsnog ekonomskog stručnjaka autora Karino Hromin Sturma preuzevši čak i njihov logo „ZAJEDNO“ koji je koristila u kampanji, ali nije uzela niti izgovorila ni jednu brojku iz ekonomske Strategije Razvoja Republike Hrvatske Državnim Intervencionizmom od 100 milijardi eura, samo verbalizam.
Obećanja data narodu se moraju izvršiti, birači su zlopamtila i dobro pamte dana obećanja bogate Hrvatske i lupanja šakom o stol.

Rejting popularnosti mnogo veći od Kolinde imali su Mesić i Josipović.

Tako je statistika popularnosti kod građana predsjednika Stjepana Mesića i Ive Josipovića za vrijeme njihovog mandata nikad nije bila za nijednog predsjednika manja od 70-78 %. Jedino predsjednica Kolinda ima jedva 20% popularnosti u javnosti zbog svojih praznih obećanja. Iako se trudi putovati po cijeloj Hrvatskoj i premještati svoj ured u svaki grad u Hrvatskoj stvarajući nepotrebne troškove, kako bi bila prisutna u narodu, ali ni to joj ne pomaže popularnost joj pada.

Milanović i Karamarko najavljuju povratak u politiku i kandidaturu za predsjednika države.

Zato je predsjednica zabrinuta jer je kandidaturu na slijedećim izborima za predsjednika najavio bivši premijer Zoran Milanović. Takav kandidat koji također ima podršku iz Bruxellesa bio bi jako opasan protivnik za Kolindu.
Karamarko se na facebooku hvali kako je pokrenuo Instituta za sigurnost i prosperitet Hrvatske. “Kao što ste vidjeli u prethodnim objavama, proputovao sam mnoge zemlje i s tamošnjim stručnjacima razgovarao o ideji pokretanja think tanka, tj. nevladine organizacije u Hrvatskoj. Bio sam u Washingtonu, Izraelu, Londonu i drugim gradovima u Europi te se susreo s brojnim stručnjacima, političarima, poslovnim ljudima i državnim dužnosnicima. Kao rezultat tog procesa, zaključio sam kako je pokretanje takvog Instituta nužno i dobro za našu zemlju te da je to najbolji način da nastavim služiti hrvatskim građanima”, napisao je Karamarko.

Za pretpostavitije da se Andrej Plenković neće kandidirati jer ima plan ostati premijer najmanje dva mandata.
Tako u slučaju da padne kao predsjednica Kolinda će pikirati na mjesto predsjednika HDZ-a i premijera, jer Plenkoviću baš „ne cvate cvijeće u njegovo poduzeće“.
U prvom redu tu su brojne afere s ministrima, iako stalno ponavlja da situaciju treba smiriti on ju stalno svojim odlukama nesvjesno bilda s brojnim političkim šokovima i aferama. Prvo je do balčaka branio ministra kulture plagijatora Pave Barišića, zatim ministra financija Zdravka Marića koji je bio izvršni direktor koncerna Agrokor i znao što mu radi čistačica, a kamo li da je Agrokor dužan 50,0 mlrd. kuna.
Zatim je na brzinu obranio osobno napad na Todorića izglasavanjem Zakona Lex Agrokor, kojim je zaštitio njegovu imovinu, a dug prebacio na porezne obveznike.

Raskid s Mostom.

Tako je naglo bez uvoda šokirao javnost i prekinuo koaliciju s Mostom i otkazao koalicijsku suradnju predsjedniku Sabora Boži Petrovu te skinuo potpretsjednika vlade i njihova četiri ministra. Tako je od koalicijskog partnera stvorio političkog neprijatelja koji je pojačao opoziciju u Saboru.
Zatim je napravio raskol u SDP-u i prepolovio stranku HNS. SDP-u će trebati neko vrijeme da se saberu. Zatim je tajno dogovorio i napravio aferu s Ivanom Vrdoljakom koji je dao ostavku i doveo na čelo države drugu razinu kvalitete HNS-ovih propalih kadrova na lokalnim izborima.
Tako je Plenković uvelike oslabio političku moć HDZ-a i stvorio nezadovoljstvo samog članstva HDZ-a i HNS-a. Te izazvao stvaranje nove stranke GLAS od bivših čelnika HNS-a na čelu s Ankom Mrak Taritaš, koji sada imaju svoj klub od četiri zastupnika u Saboru što će također ojačati opoziciju.
Na lokalnim izborima situacija je za HDZ dobro ispala na štetu SDP-a radi slabosti i previranja u SDP-u, bez kandidata za gradonačelnika Zagreba te podvali HNS-va predsjednika Vrdoljaka, i podrške kandidature Mrak za gradonačelnicu.
Tako Plenković pjeva hvalospjeve o Bruxellesu dok se u HDZ-u sprema tihi otpor starih kadrova protiv Plenkovića i njegove kadrovske politike, što će Kolinda sigurno iskoristiti puštanjem tihih probnih balona i neprekidnim diplomatskim napadima pa povlačenjem, kao u slučaju ostavke ministra obrane, ali u javnosti se time stvara negativa slika o Plenkoviću kojemu je glavni akcijski plan neprestano prenosi što se radi na sastancima u Bruxellesu ali ne i što se ne radi u Hrvatskoj. Financijske afere će upropastiti Hrvatski narod koji šutke plaća sva
gusta granja Plenkovičeve vlade.

Više...

Sabor izglasovao Ovršni zakon RBA i predsjednika Vrhovnog suda

Na današnjoj sjednici Sabora jednoglasno su izglasane izmjene Ovršnog zakona koje će zaštititi jedinu nekretninu, osigurati deložiranima smještaj 18 mjeseci te podiže i zaštićeni dio plaće na tri četvrtine.

Zakon je rezultat dogovora predlagatelja - Mosta s Vladom.

Zastupnici nisu prihvatili naknadni amandman Mosta o dodatnoj zaštiti jedine nekretnine i deblokadi dugotrajno blokiranih računa.

Sabor prihvatio "Škibolin zakon"

Sabor je jednoglasno sa 134 prisutna zastupnika donio Zakon o ništetnosti ugovora RBA zadruga o kreditiranju građana putem ugovora sklopljenih u RH, koji su u javnosti poznati kao "Škibolin zakon", a kojim bi se trebali trebali riješiti problemi dužnika.

Zakon je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, a Vlada ga je podržala tek nakon trgovine kada je dogovoreno da Škibola dade potporu izboru HDZ-ova Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora.

Njime se želi zaštiti dužnike prema ugovorima sa štednim zadrugama RBA, koje su hrvatskim građanima davale kredite po nezakonitim ugovorima i nepovoljnim uvjetima za dužnike. Odbijen je amandman Peđe Grbina i Gorana Aleksića, koji su tražili da se zakon odnosi i na one koji su ugovore sklopili izvan granica Hrvatske, ali sa zadrugama koje su djelovale u Hrvatskoj.

Đuro Sessa novi predsjednik Vrhovnog suda

Đuro Sessa postao je novi predsjednik Vrhovnog suda, nakon prestanka mandata Branka Hrvatina, odlučio je HDZ. Za Sessu glasovala su 84 zastupnika, 14 ih je bilo suzdržano, a 33 protiv.

Sessa dolazi sa dužnosti suca u Građanskom odjelu Vrhovnog suda i bivši je predsjednik Udruge sudaca. Prije nego što je 2008. izabran za suca Vrhovnog suda, Sessa je bio predsjednik Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu i sudac tog suda od 2002. do 2008., a od 1996. do 2004. bio je i predsjednik Općinskog suda u Zagrebu. Predsjednik Vrhovnog suda po položaju je i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP).

Izabrano novo vodstvo Vijeća za elektroničke medije

Mirjanu Rakić Sabor je, na njezin zahtjev, razriješio dužnosti predsjednice Vijeće za elektroničke medije, a na tu je dužnost imenovao Damira Hajduka.
Zbog isteka mandata razriješio je članicu Vijeća
Vesnu Roller, a članovima Vijeća imenovao Vanju Gavrana, Davora Marića i Anitu Malenicu. O njihovim imenovanjima, na prijedlog SDP-a, glasovalo se pojedinačno.

Također su razriješeni članovi Nadzornog odbora HRT-a

Razriješeni su članovi Nadzornog odbora HRT-a koje njih četiri od pet to su: Anja Šovagović Despot koja je bila predsjednica NO-a te Katarina Bakija, Miroslav Grgić i Šenol Selimović. Peti član NO-a je predstavnik HRT-ovih zaposlenika. Za razrješenje je bilo potrebno 76 zastupnika, a za taj prijedlog bilo ih je 78. Većina je ustrajala u objašnjenju da se NO razrješuje zbog prijavljenih kršenja zakona, dok su iz SDP-a tvrdili da se to čini zbog izvješća NO za prošlu godinu u kojemu se spominju brojne nepravilnosti u radu i visokim honorarima te ugovorima sa vanjskim suradnicima na HRT-u.

Nova Strategija nacionalne sigurnosti

Hrvatska je dobila novu Strategiju nacionalne sigurnosti. Taj dokument kojim se određuje vizija nacionalne sigurnosti i sigurnosni koncept države te utvrđuju njezini nacionalni interesi.
Strategija predviđa nekoliko nacionalnih interesa i devet strateških ciljeva.
Nacionalnim interesima definirani su - sigurnost, dobrobit i prosperitet, nacionalni identitet, međunarodni ugled i utjecaj te ravnopravan položaj, suverenitet i opstanak. Vlada se obvezuje jednom godišnje Sabor izvijestiti o provedbi Strategije.

Nova Strategija regionalnog razvoja

Izglasana je Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske do kraja 2020. Sabor je prihvatio godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prošlu godinu te izvještaj o obavljenoj reviziji tog izvještaja.

Prolaznu ocjenu dao je i izvješćima o stanju i radu kaznionica i zatvora za 2015. te ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomoć za prošlu godinu.
Donio je i plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a za ovu godinu.

Izglasan novi Zakon o pravobranitelju za djecu

Sabor je donio novi Zakon o pravobranitelju za djecu, budući da je dosadašnji zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donijet običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika. Da za donošenje zakona treba 76 glasova zastupnike je podsjetio predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a u konačnici, ruku za zakon dignuo je 81 zastupnik, 40 ih je bilo protiv, a tri suzdržana.

Jedni cilj tog zakona je smjena sadašnje pravobraniteljice Ivane Milas Klarić, opetovala je oporba do samog izglasavanja, dok su Vladini predstavnici danima ponavljali kako se u novom zakonu institut pravobraniteljice u sadržajnom smislu uređuje na način vrlo sličan onome u ukinutom.

Više...

Prijava or Sign up